London je zauzeo prvo mjesto drugi put zaredom u sveobuhvatnoj usporednoj studiji 30 vodećih poslovnih centara diljem svijeta, čime ukazuje na svoju sposobnost da u razdoblju poslije Brexita izdrži konkurenciju na mnogim područjima

Singapur je na drugom mjestu PwC-ova indeksa gradova Cities of Opportunity; Toronto je treći, dok se Paris i Amsterdam nalaze u prvih pet. Ukupno gledajući, europski gradovi zauzimaju četiri od deset najboljih mjesta.

PwC-ov popis Cities of Opportunity 7 daje uravnoteženu usporedbu društvenog i gospodarskog zdravlja 30 vodećih svjetskih gradova. Mjeri njihovu uspješnost kroz 10 pokazatelja, uključujući promet i infrastrukturu, lakoću poslovanja, demografske značajke i pogodnost za život, tehnološku spremnost i troškove.

Izvješće pokazuje da su gradovi uspješni ne samo kada su gospodarski uspješni, nego i kada su uspješni u pružanju niza društvenih pogodnosti, uključujući dobru kvalitetu života, brigu za osobe treće životne dobi, stambeno zbrinjavanje i spremnost na katastrofe, a svaka od njih pokazuje snažnu vezu s vodećim gradovima u studiji.
U-a.

Naglasci iz studije:

• London zadržava prvo mjesto drugi put zaredom, te nastavlja svoje vodstvo u odnosu na bliske konkurente u studiji. Ovaj je grad među najbolja tri u šest pokazatelja obuhvaćenih studijom, uključujući intelektualni kapital i inovacije, tehnološku spremnost, pristup gradu, demografske značajke i pogodnost za život, gospodarsku snagu te lakoću poslovanja. Bilo kakvi učinci koje Brexit može imati na London pojavit će se u procesu koji će se razvijati s vremenom, a ne preko noći. Pitanja između ostalog uključuju učinke na mobilnost i migraciju talenata, trgovinu, ulaganja i propise.

• Singapur, grad-država poznat po svojemu planiranom razvoju, na drugom je mjestu – napredovao je s trećeg mjesta u 2014. godini. Osim što je na prvome mjestu u tri pokazatelja – tehnološka spremnost, promet i infrastruktura te lakoća poslovanja – grad je uspješan i u području poreza. Analiza ukupne stope poreza na dobit, poreza na dohodak i porezna učinkovitost pokazuju da Singapur, Dubai i Hong Kong zajedno imaju najniže stope i najveću učinkovitost.

• Toronto, koji je zauzeo treće mjesto u studiji, nalazi se u 10 najboljih u sedam od 10 pokazatelja, a posebno je uspješan u kategorijama koje se odnose na dnevne potrebe i zahtjeve građana – na drugom je mjestu u pogledu zdravlja, sigurnosti i zaštite; drugi u pogledu troškova, a treći u kategoriji održivosti i zaštite okoliša (izjednačen sa Seoulom).

• Pariz se uspeo na četvrto mjesto sa šestog u 2014. godini, unatoč desetljećima gospodarskog pritiska i od nedavno, terorističkim napadima. Pariz je ostvario dobar uspjeh u mjerenim kategorijama te je jedini grad koji je bio u 10 najboljih u 9 od 10 pokazatelja. Na prvom je mjestu u pogledu demografskih značajki i pogodnosti za život, isto kao i New York. Pariz se također vraća na drugo mjesto što se tiče pristupa gradu, nakon pada na 7. mjesto 2014. godine.

• Amsterdam ove godine po prvi put ulazi u studiju – na petome mjestu. Grad se smjestio u prvih pet u tri pokazatelja (intelektualni kapital i inovacije; tehnološka spremnost; te održivost i zaštita okoliša). Također je završio u najboljih 10 u još četiri pokazatelja (pristup gradu; zdravstvena sigurnost i zaštita, demografske značajke i pogodnost za život, te gospodarska snaga), izazivajući tradicionalne urbane sile.

• New York na 6. mjestu, i dalje je dio globalne urbane elite – ali pada s drugog mjesta u 2014. godini te s prvog mjesta u prethodnim godinama. Grad je postigao niže rezultate u mnogim kategorijama mjerenja koje su prvi put uvedene ove godine te je nadmašen postignućima drugih gradova u postojećim varijablama. Treba se značajno poboljšati u pogledu održivosti i zaštite okoliša, te zdravstvu, sigurnosti i zaštiti (na 16. mjestu), kao i troškova (na 25. mjestu). S druge strane, grad je stigao na 1. mjesto (izjednačen s Parizom) što se tiče demografskih značajki i pogodnosti za život, na 2. je mjestu u pogledu gospodarske snage te na 3. mjestu u tehnološkoj spremnosti (izjednačen s Amsterdamom).

• Stockholm, koji se nalazi na 7. mjestu, postigao je posebno dobre rezultate na području održivosti i zaštite okoliša (na 1. mjestu kao i Sidney) te prometa i infrastrukture (3. mjesto). Osim toga, grad je nadmašio sve ostale u dvije nove varijable, brizi za osobe treće životne dobi i poslovnim rizicima povezanim s vodom.

• Peking, koji zadržava svoje 19. mjesto u ukupnom poretku, osobito je dobar u dva pokazatelja studije: pristup gradu (3. mjesto) i gospodarska snaga (3. mjesto).

• Osam različitih gradova smjestilo se na prvo mjesto u barem jednom pokazatelju. Jedan od njih – Johannesburg – nadmašio je sve gradove u konkurentnosti u pogledu troškova, ali ne nalazi se u najboljih 10 u ukupnom poretku.

• Iako potreba za otpornošću na rizik nije nova, opasnosti od katastrofa značajno su porasle jer se gradovi sve više suočavaju s rizicima od ekstremnih vremenskih uvjeta, terorizma, nuklearnih nesreća i drugih civilizacijskih prijetnji, kao i bolesti. Ovogodišnja studija pokazuje da najranjiviji gradovi također mogu biti i najotporniji. Tokio je na prvome mjestu po pitanju izloženosti rizicima, kao i svojoj sposobnosti nošenja s tim – bolji je od svih drugih gradova u pripremljenosti na prirodne katastrofe. Amsterdam je drugi po pitanju ranjivosti na katastrofe, ali peti po pitanju pripremljenosti.

Fokus.ba

Komentar
Share On Facebook
Share On Twitter
Share On Google Plus
Share On Linkedin
loading...